POLJOPRIVREDA

SAVJETI I INFORMACIJE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE.

11.04.2011.

Balkonsko cvijece u proljece

S početkom proljeća počinje sezona cvijeća. Vrtovi i balkoni ukrašavaju se mirisnim, raznobojnim cvijećem. Već od kraja ožujka može se zasaditi prvo cvijeće. Svakako treba pri tome voditi računa o odabiru adekvatnih vrsta. Kako e u rano proljeće još može računati s pojavom jutarnjeg mraza u obzir dolaze samo određene vrste cvijeća.

Za kutije za cvijeće i tegle pogodne su u proljeće lukovice. Ukoliko ih zasadite već u jesen možete u posljednjim tjednima zime već računati s prvim cvjetanjem. Vrlo robusne i postojane na hladnoću su šafrani. Ta bi ovo cvijeće uspješno proklijalo i doseglo svoju punu ljepotu boja na lukovice mora direktno djelovati hladnoća. Samo kod jakog mraza biljku treba prekriti ili je sklonite u hladni podrum.

S prvim toplim zrakama sunca bujaju tipično proljetno cvijeće u koje se ubrajaju tulipani, narcisi i hijacinte/zumbuli. I oni se moraju zasaditi prije pojave prvog mraza . Također treba voditi računa o dobroj odvodnji da lukovice ne bi istrunule. Uz dobre eksterne uvjete i njegu cvijeću je dovoljna obična zemlja- supstrat za cvijeće. Naravno povremeno je preporučljiva uporaba gnojiva.

Tko ne želi saditi lukovice može nakon prestanka razdoblja mraza jednostavno kupiti balkonsko cvijeće te ih staviti direktno u kutije i tegle za cvijeće. Ne postoje granice za individualni izbor boja; odabir cvijeće ne smije biti samo prema boji i izgledu , jer ne uspije svako cvijeće na svakoj lokaciji. Postoje vrste cvijeće koje uspijevaju sami samo na osunčanom balkonu ili balkonu koji je napola u sjeni. Tu se primjerice ubrajaju petunije, geranije i oleandri. Za balkone u sjeni pogodne su begonije , fuksije i primule.

Ne samo ispravno sađenje već i ispravna njega doprinose da balkonsko cvijeće tijekom cijele godine osigurava veselu, cvjetnu optiku balkona. Balkonsko cvijeće osjetljivo je na na jaku kišu i vjetar te se zato mora zaštiti od ekstremnih vremenskih prilika. Prilikom sadnje dobro je odmah odabrati adekvatne posude. One ne smiju biti premale, moraju raspolagati mogućnošću odvodnje kako se unutra ne bi akumulirala voda. Kako je u proljeće općenito vlažnije nego ljeti proljetne cvjetnice ne smiju se ni puno zaljevati. Dodavanje gnojiva u zemlju osigurava cvijeće mjesecima ima dovoljnu opskrbu najvažnijim hranjivim tvarima.

07.04.2011.

Mungo grah

Zove se još i zelena soja. Potiče sa područja Indije i Burme.

Danas su te zemlje, zajedno s Tajlandom i Indonezijom, najveći proizvođači ove mahunarke (oko 90 % svjetske proizvodnje). Kod nas se naziva zelena soja iako je po svojim osobinama sličnija azuki grahu i drugim vrstama graha nego soji. Postoje još smeđe i crne varijante ove mahunarke.

Vrijedna svojstva

Po prehrambenoj vrijednosti, zelena soja ima neka vrijedna svojstva. Zrno zelene soje sadrži oko 24% bjelančevina, koje su lako probavljive i visokovrijedne što ovu namirnicu čini pogodnom u prehrani djece, starijih osoba i invalida. Ovdje moramo napomenuti da zelena soja nije savršeni izvor bjelančevina pa bi ju trebalo kombinirati s drugim namirnicama koje imaju visok postotak aminokiselina koje sadrže sumpor (npr. s žitaricama).

Bogata je vitaminima A, B1, B2, C i niacinom. Zelena soja dobro čuva konzistenciju prilikom kuhanja na visokim temperaturama zbog termostabilnog viskoziteta njenog škroba. U kineskoj kuhinji se često koristi škrob zelene soje za izradu posebne prozirne tjestenine.

Zelena soja se najčešće koristi u zrnu ili polovicama u juhama, pirjanim jelima, rižotima. Može se samljeti u fino brašno od kojeg se prave mnogi deserti, kruhovi, slatkiši i glavna jela. Na tržištu postoje i poluproizvodi kao što je izolirani sojin protein (IMP - Isolated Mung bean Protein) koji se kao kvalitetan izvor bjelančevina stavlja u mnoge prehrambene proizvode. U Azijskim zemljama, a u novije vrijeme i u SAD-u se mnogo koriste klice zelene soje.

Sve mahunarke možemo klijati ali se najčešće klijaju zelena i obična soja. Klice zelene soje su još finiji izvor bjelančevina nego njeno zrno. Uz to su bogatije vitaminima, a siromašnije ugljikohidratima. Npr. sadržaj vitamina C se u njima kreće u količini do 0.346 mg/g. Uobičajeno vrijeme klijanja je 4-6 dana, ovisno o sobnoj temperaturi. Za klijanje je najidealnija temperatura od 18-24 °C.

 

Postupak klijanja

Od 1 grama zrna se dobije 6-8 g klica. Zrnje se preko noći namoči, stavi se u posudu na toplo (sobna temperatura) i mračno mjesto. Klijanje u mraku se preporučuje da bi se dobile blijede klice, a ukoliko ih klijamo na svjetlu, bit će zelenkaste. Važno ih je stalno održavati vlažnim, pa ih trebamo barem tri puta dnevno poškropiti. Kad klice narastu do željene dužine (najčešće oko 3-5 cm i debljine oko 5-7 mm), mogu se koristiti u prehrani. Prethodno se operu u hladnoj vodi da bi isprali sluz, omotač sjemenke, vlaknasto korjenje i druge ostatke. Klice je najkorisnije jesti odmah, ali se mogu par dana sačuvati u hladnjaku, u plastičnim vrećicama radi održavanja vlažnosti.

Klice se koriste u mnogim orijentalnim jelima, posebice kineskim. Najkorisnije je ako ih jedemo sirove u sklopu nekakve salate, ali mogu se i kuhati. Koristimo ih u juhama i pirjanim jelima gdje mogu zamjeniti određenu količinu luka i gljiva, a prženim jelima i omletima daju finu teksturu.

05.04.2011.

SVE O MEDU

OD DAVNINA JE POZNATO DA PČELARI NE BOLUJU OD RAZNIH REUMATSKIH OBOLJENJA, UPALA ZGLOBOVA, IŠIJASA, DISKUSA HERNIJE…A, KOD PČELARA JE SMANJEN I RIZIK OD INFARKTA.

Pčele sakupljaju iz cvjetova biljaka-cvjetnica slatki sok – nektar i mednu rosu sa lišća listopadnog i zimzelenog drveća, od kojih spravljaju prirodni izuzetno hranljivi i ljekoviti proizvod - med. Pored meda, pčele proizvode i niz drugih jako važnih proizvoda kao što su matični mliječ i pčelinja smolu ili lijepak – propolis, te skupljaju cvijetni prah – polen.

VRSTE MEDA

Prirodni nektarski med: Pčele medarice spravljaju med uglavnom od nektara. Nektarni med može biti monofloran (od jedne vrste biljaka) i polifloran (više vrsta nektara). Nektar koji pčele sakupljaju iz cvijeća i behara glavni je izvor ugljenih hidrata koje pčele pretvaraju u lako svrarljive šečere – glukozu i fruktozu. U medu se nalaze i mineralni sastojci i više kiselina: mravlja, sirćetna, jabučna, limunska…, te više aminokiselina. Med sadrži i elemente kompleksa vitamina B. Šumski med sadrži 13 puta više mineralnih materija od cvijetnog. U njemu ima mnogo gvožđa (naročito u jesenskom), što se jako odražava u obrazovanju krvi i hemoglobina u krvi. Zato je šumski med najčešće duplo skuplji. Med medljikovac potiče iz medljike - slatkog soka koji luce neke listopadne i četinarske vrste drveća i nekih trava. Medljikovac med ima specifičan ukus poput karamele i veoma je gust. Najčešće je tamnozelenkaste boje, mrk ili skoro crn. Kada se okvir okrene prema suncu lahko se raspoznaje i razlikuje od nektarskog meda koji je svjetliji, iako postoji i svijetli medljikovac kao i tamni nektarski med. Četinarski medljikovac brzo kristalizira u saću, teško se vrca, po čemu se takođe može razlikovati. Industrijski med je najčešće obezvrijeđeni pčelinji med, bilo da se iz njega, za potrebe farmacije, izluči njegova medicinska vrijednost, bilo da se spravljaju razne mješavine meda i drugih proizvoda. Danas se uvodi i naziv ekološki med. Kriteriji proizvodnje ovog meda su strogi, i zapravo se radi o čistom pčelinjem medu. Umjetni med se dobija prihranjivanjem pčela šećernim sirupom. Falsifikovani (patvoreni) med. Nažalost, postoji i falsifikovani ili patvoreni med koji se dobija iskuhavanjem medonosnog bilja (maslačka, kadulje, itd.) ili melase. Ekspresni med proizvodi se prihranjivanjem pčela sokovima voća, povrća, mlijekom i jajima.

LJEKOVITA SVOJSTVA MEDA

Već odavno se vjeruje da med liječi, okrepljuje, produžava život, jača snagu duha i tijela, koristan je kod bolesti utrobe, inficiranih rana i fistula, itd. Naučnim istraživanjima je potvrđeno da med djeluje na rad srca, da rastvoreni med prelazi u krvotok i circuliše, da je to pravi terapeutski lijek koji se primjenjuje kod teških srčanih smetnji. Aktivna materija acetilholin veoma je značajna i poželjna za rad srca jer djeluje na proširenje arterijskih sudova. Med normalizira srčani ritam i djeluje na povišeni krvni pritisak. Vitamin B12 koji se daje u vidu injekcija ili drugim oblicima, djeluje protiv anemije. Soli meda učestvuju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), ukoliko se u organizmu dobro absorbiraju i iskoriste. Med u saću pri žvakanju doprinosi dezinfekciji i čišćenju zuba, kao i jačanju desni. Ljekovita svojstva meda u zavisnosti od njegovog porijekla, odnosno od biljke sa koje je skupljen nektar su:

- Bagremov med - Upotrebljava se protiv nesanice i lošeg sna, kao i vrtoglavice jer umiruje živčani sistem. Najdjelotvornije djeluje u čajevima od kamilice, matičnjaka (pčelinje ljubice, limunske trave, melise, ogulota) i kantariona.
- Lipov med – Ima antiseptično i umirujuće djelovanje. Koristi se protiv znojenja, prehlada s kihavicom, olakšava iskašljavanje, te izbacivanje sluzi iz grla i nosa. Preporučuje se u ishrani dojenčadi, djece, starijih osoba, osoba s niskim krvnim pritiskom i srčanim tegobama.
- Kaduljin (žalfijin) med - Izvanredno djeluje protiv suhog kašlja i prehlada, a olakšava i izbacivanje sluzi iz bronhija i dušnika. - Šumski med – medljikovac - U svom sastavu nema cvjetnog meda. Spada u tamne vrste meda. Povoljno djeluje kod malokrvnosti, nedostatka željeza, iscrpljenosti i teških operacija. Uzima se u voćnim napitcima kao što su sokovi od višnje, breskve ili kupine. Poželjno je da ga trudnice uzimaju tokom cijele trudnoće.
- Kestenov med – Širi periferne krvne sudove, stišava bolesti probavnih organa, žuči i jetre. Najdjelotvorniji je u čajevima od kunice, kamilice, majčine dušice i šipurka.
- Matičnjakov med – Koristi se kao sredstvo za umirenje.
- Karanfilov med – Poboljšava rad urogenitalnih organa. Koristi se protiv diareje i za iskašljavanje.
- Nanin med – Koristi se najviše kao analgetik, za smirivanje grčeva mišića i kao sredstvo za sprečavanje nadutosti.
- Vrijeskov med - Djelotvoran je protiv reume, bolesti mokraćnih organa i bubrega. Dodaje se čajevima od breze, kunice, nane, kamilice ili šipurka.
- Lavandin med - Poznat je kao blag med. Upotrebljava se kao dodatak u ishrani dojenčadi, male djece i starijih osoba koji boluju od nekih akutnih i hroničnih bolesti, zatim srčanim bolesnicima i osobama sa niskim krvnim pritiskom.

NAPOMENA:
Kod svih vrsta čajeva dodaju se 1-2 čajne kašičice meda u mlak čaj.
NEPODNOSENJE/ALERGIJA NA MED

Med kod nekih osoba izaziva alergijske reakcije, slično alergiji na jagode, jaja, polen, propolis, lijekove... Smatra se da alergija na med potiče od polena koji se nalazi u njemu. Do alergije dolazi uslijed neposrednog dodira meda sa sluznicama želučanih zidova. Med upija vodu iz njih, nadražuje ih, i javljaju se bolovi. To se može otkloniti ako se med rastvori u mlijeku, vodi, čaju ili voćnom soku. Preporučuje se da ljudi sa alergijom duže vremena uzimaju samo jednu kafenu kašiku meda dnevno, a kasnije postepeno povećavaju količinu.

Zdravima i bolesnima

U narodnoj medicini med se preporučuje i zdravim i bolesnim osobama kao sredstvo za jačanje i sticanje imuniteta. Poseban biostimulans med postaje kad je udružen sa polenom, propolisom i mlečom. Kure sa ovakvim medom provode se četiri puta godišnje i deluje regenerativno i na mlade i na starije.
Tradicionalna medicina priznaje med kao sredstvo protiv rana i čireva. Kada se preko rane stavi povez s medom, u njoj se pojačava krvotok i oticanje limfe, odnosno stvaraju se optimalni uslovi za ishranu ćelija. Osim toga, med ima svojstvo da ubija mikrobe kao što su, na primer, streptokoke i stafilokoke. Dokazano je da med pobuđuje apetit, što je izvanredno važno za decu koja su mršava i za rekonvalescente.
Savremena nauka je potvrdila da med snižava povišenu kiselost želudačnog soka stoga je blagotvoran kao sredstvo za lečenje gastritisa i čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu. Rezultati ispitivanja ruskih naučnika pokazali su da se kod klasičnih metoda lečenja uspeh postiže kod svakog trećeg, a kada se terapija dopuni medom, kod svakog drugog obolelog.

HRANLJIVOST MEDA

LJUDI MED UPOTREBLJAVAJU DUŽE OD 10 HILJADA GODINA. U PČELINJEM MEDU JE DO 1976. GOD. IDENTIFICIRANA 181 MATERIJA KOJA JE POTREBNA ZA NORMALAN RAZVOJ I FUNKCIONIRANJE ORGANIZMA.

Evo samo nekih od mnogobrojnih ljekovitih i hranljivih svojstava meda:
Antibakterijsko djelovanje meda je slično penicilinu. Zato, iako se med svrstava u hranu, ljekari smatraju da je njegova medicinska vrijednost njegova najveća vrlina. Med se dospijevajući u jetru pretvara u glikogen pri čemu je masna degeneracija jetre nemoguća. Med je najčudniji eliksir, jedinstvena i apsolutno nezamjenjiva prirodna hrana. Organizmu više pogoduju uravnoteženi šećeri koji se nalaze u medu nego bijeli industrijski sećer iz kojeg su rafiniranjem odstranjene neke vrijednosti. Prednosti meda nad drugim oblicima šećera su:

- ne nadražuje zidove organa za varenje;
- brzo i lako se asimilira;
- brzo zadovoljava potrebu za energijom;
- sportistima i onima koji naglo troše velike količine energije omogućuje da se brzo oporave;
- najlakši je za bubrege od svih vrsta šećera;
- ima prirodno i blago laksativno dejstvo;
djeluje smirujuće na organizam;

U medu se nalaze dvije vrste šećera: dekstroza (glukoza) i levuloza (fruktoza). Dekstroza čini 40% u medu, a levuloza 34%. Dekstroza brzo prelazi u krv, s obzirom na to da med ne mora da se vari u ljudskom organizmu pošto je već prerađen u mednom želucu pčele. Levuloza, pošto se teže apsorbuje, održava postojanost nivoa šećera u krvi. Na rad srca med djeluje dvojako, zahvaljujući pogodnim šećerima glukozi i fruktozi, koji djeluju kao gorivo za rad mišića srca i zahvaljujući holinu u medu, koji utiče na pojačanje krvnog protoka u krvnim sudovima srca. Ovim se normalizira snaga i pojačava obim sakupljanja i širenja srca. Čovjekova krv sadrži 24 mikroelementa od kojih 22 takođe ulaze i u sastav pčelinjih proizvoda. Mikroelementi meda kao što su vanadij, željezo, kobalt, bakar, mangan, nikl i cink, pospješuju proces krvotoka, pa doprinose otklanjanju anemije. Količina kalcijuma u krvi se uvećava uzimanjem meda. Masu od koje se u organizmu stvaraju kosti, zubi, kosa i nokti, čine deset dijelova kalcijuma i četiri dijela fosfora. Do pomanjkanja fosfora dolazi zbog pomanjkanja kalcijuma. Količina kalcijuma u krvi se povećava dva i po sata poslije uzimanja meda i ta se veća koncentracija zadržava čitav dan. Ako se med uzima redovno svakog dana u krvi će se uvijek naći potrebna količina kalcijuma. Med je moćan da nadoknadi gotovo svaki nedostatak koji se može javiti u našoj svakodnevnoj ishrani. Neosporno je dokazano da bakterija ne može živjeti uz med zato što je med izvanredan izvor kalijuma. Kalijum oduzima bakteriji vlagu bez koje ona ne može opstati. Fermenti pčelinjeg meda djeluju na raspadanje složenih hranljivih materija. Bez fermenata organizam ne bi mogao postojati. Po sadržaju fermenata med zauzima jedno od prvih mjesta među prehrambenim proizvodima.

MED I VITAMINI

Polen mnogih vrsta cvijeća sadrži više vitamina C od skoro svih vrsta voća i povrća. A, u svakom medu uvijek ima polena. Med je izvanredan medijum za vitamine, što nije uvijek slučaj sa voćem i povrćem. Špinat u toku prva 24 sata po branju gubi 50% svoje količine vitamina C. Voće tokom vremena gubi vitaminske sadržine od vrijednosti.

Med sadrži sve vitamine koje stručnjaci za ishranu smatraju po zdravlje neophodnim.

HRANLJIVA VRIJEDNOST MEDA

Hranljiva vrijednost meda se može sagledati poređenjem sa drugim namirnicama izraženim u džulima: 1kg pčelinjeg meda ima 13,167 džula;
1kg pšeničnog hljeba ima 9,013 džula;
1kg govedine srednjeg kvaliteta ima 5,666 džula;
20 komada jaja ima 4,446 džula;
1 litar kravljeg mlijeka ima 2,783 džula.

Hranljivost meda se određuje prvenstveno prema njegovoj zrelosti, tj procentu vode. Nezreo med (iznad 22% vode) je podložan fermentaciji, uskisne i kao takav šteti organizmu.

MED ZA SVE SPORTISTE!

Med se u sportu uzima radi povećanja snage i izdržljivosti. Med se uzima 15 minuta prije početka fizičkih aktivnosti, u količini od 60-80 grama. Izuzetno je koristan za sportiste je se brzo upija u limfni sistem odakle prelazi u krv i tkiva, pojačava rad mišića, djeluje okrepljujuće, povećava procenat hemoglobina u krvi, a kod djece ubrzava rast. Med naročito koristi oslabljelim fizičkim i intelektualnim radnicima, i osobama koje se oporavljaju nakon preležane bolesti (rekonvalescentima).

HRANLJIVOST MEDA ZA TREĆE ŽIVOTNO DOBA

Jasno je pokazano da med usporava starenja i produžava život. Starije osobe koje su u mladosti uzimale med ili mnogo svježeg voća, povrća i voćnih sokova, u starosnim godinama imaju mladalačku svježinu i doživljavaju duboku starost kao Hipokrat - "otac medicine”. Još je Pitagora govorio: "Da nisam jeo med, umro bih 40 godina prije". Irski pjesnik Bernard Šo bio je pčelar i dugo ostao vitalan, a poljski pjesnik Trembesky koji je duže od 30 godina uzimao med, takođe je sa svojih 80 godina bio izuzetno svjež, vitalan i veseo. Šeik Said Bin Gaziba iz Saudijske Arabije ima 149 godina, i tvrdi da je uglavnom jeo hljeb i med, i pio vodu, a svakodnevno je pješačio 10 km. Ispitivanjem holesterola kod starijih osoba između 75 i 86 godina koje su svakodnevno uzimale po 100 grama meda u toku mjesec dana, pokazano je da je nivo holesterola sa prosječnih 245 mg% pao na l96 mg%. Broj bijelih krvnih zrnaca se normalizuje, broj crvenih krvnih zrnaca se poveća i normalizira se broj trombocita.

03.04.2011.

Cvekla, najljekovitije povrće

 Za cveklu kažu da je u stanju da popravi većinu toga što je u organizmu pokvareno. Porijeklom sa obala Sredozemlja uspjela je da na sebe privuče pažnju još kod starih naroda, koji su shvatili da im ona pomaže kod mnogih bolesti. Danas se cvekla smatra najkorisnijom i najljekovitijom povrtarskom kulturom koja se lako vari, u sebi sadrži najširu lepezu vitamina i minerala, i izuzetno je bogata bjelančevinama, mastima i ugljenim hidratima. Od vitamina najprisutniji su vitamin B1, B2, C, kao i izuzetno rijedak vitamin u biljnim namirnicama B12. Crvena boja cvekle potiče od antocijana koji utiče na obnavljanje krvi, a dokazano je da ona spada u antikancerogene biljke. Osim toga, potvrđena je i njena zdravstvena djelotvornost u slučajevima demineralizacije kostiju i zuba. Prisustvo joda čini je dragocjenim lijekom protiv ateroskleroze i procesa starenja. Osnovu višestruke ljekovitosti ove biljke čine sastojci betanin i betain koji podstiču razmjenu materija, regulišu krvni pritisak, smanjuju holesterol, održavaju krvne sudove u dobrom stanju, podstiču rad jetre ali i liječi prehladu.

Cvekla je izuzetno korisna u liječenju slabokrvnosti kod djece i mladih osoba, jer sadrži visok procenat gvožđa. Povoljno djeluje i na rad crijeva i njihovu peristaltiku (pokretljivost) jer sadrži celulozu i pektin u izobilju. Ali, da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma za dragocjenim vlaknima treba pojesti pet srednjih glavica cvekle.

Malo se zna da je lišće cvekle nalik spanaću pa se tako može i pripremati. Međutim, bez obzira na to što je cijela biljka jestiva, ljekovit je samo korijen, koji se sakuplja u jesen i ostavlja u umjereno toplim prostorijama, da ne bi promrzao. Ako se čuva na odgovarajući način, u svježini cvekle može da se uživa sve do sljedećeg ljeta.

Sok od cvekle ima posebnu vrijednost, jer je takođe djelotvoran kod mnogih bolesti. Krepi i jača cio organizam i djeluje povoljno na njegov metabolizam. Najbolje je da se pije u kombinaciji sa medom, po pola čaše tri puta na dan. Soku može da se doda i kim, kao i rendani hren, čime se dobija poseban ukus.

01.04.2011.

Građani BiH jedu najzdraviju hranu u regiji

Građani BiH jedu najzdraviju hranu u regiji  p269661 sarajevo burek burek burek 292x292Prema riječima direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Sejada Mačkića, analize uzoraka hrane obavljene u prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da je BiH, kada je u pitanju zdravstvena ispravnost hrane, vodeća zemlja u regiji.Mačkić je ovaj podatak iznio na sastanku o analizi rizika porijeklom iz hrane na kojem su se u sjedištu Agencije u Mostaru okupili predstavnici mjerodavnih državnih i entitetskih institucija.

“Na osnovu 140,000 laboratorijskih analiza možemo reći da je 4,4 posto hrane bilo higijenski neispravno, što je pad broja negativnih nalaza u odnosu na prošlu godinu. Najčešće se radi o vodi, sladoledu, toplim napicima i mlijeku. Kada se pogledaju analize u drugim puno razvijenim zemljama, taj podatak je više nego dobar”, naglasio je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

28.03.2011.

Podjela sireva

: Prema vrsti mlijeka:

- kravlji, ovčiji, kozji i drugi

- sirevi od mješavine kravljeg s nekom drugom vrstom mlijeka


 

:: Prema vrsti proteina:                                                 

- kazeinski sirevi (od mlijeka)

- albuminski sirevi (od sirutke)

- kazeinsko-albuminski sirevi (UF mlijeko ili visoka toplinska obrada mlijeka)

 

:: Prema načinu grušanja mlijeka:

- kiseli (svježi meki sirevi)

- slatki (polumeki, polutvrdi i tvrdi sirevi)

 

:: Prema udjelu masti u suhoj tvari sira:

- ekstra masni sirevi - sadrži najmanje 55% mliječne masti

- punomasni sirevi - sadrži najmanje 50% mliječne masti

- masni sirevi - sadrži najmanje 45% mliječne masti

- tričetvrt masni - sadrži najmanje 35% mliječne masti

- polumasni sirevi - sadrži najmanje 25% mliječne masti

- četvrt masni sirevi - sadrži najmanje 15% mliječne masti

- posni svježi sirevi - sadrži manje 15% mliječne masti

 

:: Prema udjelu vode u siru:

- mala količina vode (< 34%) - jako tvrdi sir

- srednja količina vode (34-45%) - tvrdi sir

- velika kolicina vode (45-55%) - polutvrdi sir

- jako velika kolicina vode (55-80%) - polumeki/meki sir

 

:: Prema konzistenciji sira (udjelu vode u bezmasnoj tvari sira):

- ekstra tvrdi sirevi (<51%)

- tvrdi sirevi (49-56%)

- polutvrdi sirevi (54-69%)

- polumeki sirevi (> 67%)

- svježi meki sirevi (69-85%)

 

:: Prema zrenju sira:

- sirevi bez zrenja (svježi sirevi, sirni namazi, prgice)

- sirevi uz zrenje sirne grude (sirevi tipa mocarela)

 

:: Sirevi sa zrenjem (uz bakterije):

- pretežno na površini sira

- pretežno unutar sira

- s rupicama

- bez rupica

- zrenje u salamuri

 

:: Sirevi sa zrenjem (uz plemenite plijesni):

- pretežno na površini sira

- pretežno unutar sira

- na površini/i unutrašnjosti

28.03.2011.

HOLSTEIN - FRIESIAN (HOLŠTAJN)


holstein.gif (25742 bytes)

Holstein - friesian (holštajn) pasmina je najmlječnija na svijetu.
Rasprostranjena je po cijelom svijetu. Holštajn je zapravo američki mlječni tip frizijskog goveda. Izvorno je ova pasmina stvorena u Friziji. Od nje su stvorena tri tipa:
  • holandski frizijac
  • britanski frizijac
  • američki holštajn

Holandski i njemu bliski frizijac su kombinirane pasmine s naglaskom na mlijeku. Iako je prvi uvoz crno-bijelog goveda u Ameriku nizozemskim kolonistima zabilježen 1621. godine, prvi herd-book holštajna utemeljen je 1872. godine. Za razliku od američkog, europski uzgoj ove pasmine njegovao je otvoreni herd-book. Tako su u registar ulazile frizijske krave s tri poznate generacije. Osim toga, uzgojni programi frizijaca posezali su povremeno za uvažavanjem drugih pasmina, osobito zbog popravljanja mesantosti (Shorthorn).

Američki tip je vrlo mliječan, a britanski tip nešto manje. U posljednjih dvadesetak godina postoji migracija holštajnskog tipa u Europu, te pretapanje populacije frizijaca u holštajnski tip. To je govedo crne i bijele boje s bijelim repom i donjim dijelovima nogu.

Holštajn je srednje zrelo govedo, visoko i duboko, s izraženim i dobro vezanim vimenom. Tipične je mliječene konstitucje, zovu ga i "uglato" govedo zbog izraženog kostura i sekundarnih mlječnih karakteristika.

Prosječne tjelesne mjere odraslih krava su sljedeće:

Tip

Težina – kg

Visina grebena – cm

holandski

650

135

holštajnski

680

145

britanski

650

140

Holstein govedo zastupljeno je u Hrvatskoj na mlječnim farmama.
Prosječne uzrasle krave teške su 650 do 700 kg i imaju proizvodni kapacitet od 8000 do 10.000 kg mlijeka s 290 do 360 kg mlječnih masti i 260 do 320 kg proteina. Zahtijevaju se velike količine kvalitetne voluminozne krme i dodatnu ishranu izbalansiranu obrokom krepke kreme.

Kod ovako intenzivne proizvodnje mlijeka i svi drugi čimbenici, uz krmu, moraju se optimalno riješiti. Holštajn govedo zahtijeva dobar smještaj, te je osjetljivo i podložno oboljenjima i neplodnosti, ako ne postoje optimalni uvjeti. Takve uvjete može pružiti samo suvremena mlječna farma, pa je opravdano upotrebljavati ovu pasminu kod izrazito naglašenog smjera proizvodnje mlijeka. Najteže je osigurati optimalnu hranidbu holštajnskih krava, pa su zato česti problemi niski sadržaj masti i proteina u mlijeku, te postpartusne komplikacije i izostanci normalnih gonjenja.

Zbog izuzetno iskorištavanja holštajnskih krava u proizvodnji mlijeka, što je često na granici stresa, proizvodni vijek ove pasmine relativno je kratak, u prosjeku 3 do 4 godine. Glavni uzroci ranog izlučivanja, odnosno godišnjeg remonta i do 30% jesu neplodnost i mastitis. Kratki životni vijek nije genetski određen.

U proizvodnji mesa u holštajna prati proizvodnju mlijeka. Nije značajna po svojoj kvaliteti, ali jest po količini mesa namijenjenog preradi. U konsolidiranim  holštajnskim stadima, gdje je godišnji remont normalan, proizvodnja kvalitetnijeg goveđeg mesa moguća je proizvodnjom križane teladi za tov između holštajnskih krava i simentalskih ili mesnih bikova. Unutar holštajn pasmine postoje dva genotipa prema boji. Dominantan je crno-bijeli, dok se crveno-bijeli (Red Holstein javlja u otprilike 1% slučajeva).

27.03.2011.

Tradicija kalemljenja i sadnja voćaka u BiH


kalemljenje4Kod nas u Bosni počinje sezona "kalemljenja" voća. Naši su preci održavali zanat „kalemljenja voća“ stotinama godina. Bio je to cijenjen zanat.
Interesantno je da je ranije bilo ljudi koji su voće kalemili, ne samo za svoje potrebe, te komšijama i prijateljima (obično besplatno), već da su naši stari kalemili voće i „u sevap“ po „državnoj zemlji“, merajama, ćajrama, pašnjacima i šumskim proplancima. Dosta je toga „svačijeg voća“ po Bosni. Nerijetko možete naići na neko stablo kruške ili jabuke na „ničijoj zemlji“, staro preko stotinu godina, ali koje i danas daje plodove. Obično su se kalemljenjem bavili čobani, koji bi napasajući svoja stada, zapazili lijepo stablo voćke, pa ga u sezoni kalemljenja i okalemili. Nerijetko bi voćku okalemili, pokraj puta, vode i to ne samo blizu svoga, već i pokraj „tuđeg“ sela, da se nađe od koristi putniku namjerniku, ljudima, životinjama i pticama.

Bosna ima idealnu klimu za razvoj voćarstva (posebno uzgoj jabuke, kruške, šljive, trešnje itd), a naročito domaćih autohtonih sorti voća, koje bi se uz malo truda i više organizacije, mogle i izvoziti iz države, kao zdrava hrana. Nažalost, naš narod jede jabuke i kruške iz uvoza, čiji je utjecaj na ljudsko zdravlje upitan, jer je navedeno voće ko zna koliko puta tretirano raznim insekticidima, pesticidima i dohranjeno umjetnim đubrivima.

Naša sela pomalo izumiru, voćnjaci su zapušteni, narod siječe ono što su njihovi djedovi i pradjedovi sadili. I ako se sadi nešto novog voća, obično to nisu domaće autohtone sorte, tako da iste polahko izumiru, a mnoge domaće sorte su, nažalost, već nepovratno izgubljene. Nažalost, sve je manje i ljudi koji znaju „kalemiti“ voće, a koji bi mogli sačuvati i produžiti vijek domaćim sortama. Oni koji znaju kalemiti, trebali bi prije svega, da kaleme autohtone bosanske sorte. Iz više razloga. Prije svega što iste izumiru, pa bi bilo šteta da im se zatre trag. Sada se obično sade „nove“ i „uvozne“ sorte, koje, međutim, često nisu prilagođene našim uslovima.

"Novo voće", ukoliko se ne pazi prilkom izbora odgovarajuće sorte, može se pokazati kao potpuni promašaj, jer recimo nije otporno na mraz, veliki snijeg, vjetar, insekte, ljetnu sušu, kao naše domaće voće. Tako, npr., nerijetko ljudi kupe šljivu „steinlejku“ koja brzo raste, zna obilno roditi i daje ogromne plavo-crvene plodove. Međutim, posebno ukoliko se ista redovno ne tretira insekticidima, nije ništa neobično da u doslovnom smislu sve i jedan plod bude „crvljiv“ i neće je niko. Naime, radi se o „rakijskoj“ sorti. I onda se desi da većina ljudi nakon desetak godina, kada bi od te voćke trebali imati najviše koristi, budu prinuđeni da istu posijeku iz navedenog razloga. Međutim, sve i ako se namjerite na "dobru sortu", ona traži "poseban tretman", često prskanje insekticidima, što daje vrlo dobar rod, ali nezdrave plodove, a usput se zatruje i zemlja i podzemne vode.

mlr_df157_bigTakođer, "nove sorte" su obično kraćeg životnog vijeka (20-30 godina maksimalno), dok recimo neke naše domače sorte jabuke (npr. "kanjičke") ili kruške (npr. "zimnjače"), imaju vijek i po 100-200 godina. Znači, ako posadite i okalemite jednu takvu sortu voćke, na nekom sklonutom mjestu, gdje nikoga neće smetati, pa da je posiječe, uz malo sreće, njene plodove će jesti vaši unuci i praunuci (i ne samo oni).
Također, naše domaće sorte traže dosta manje „zahmeta“ i posla, tako da recimo naše domaće „ašlame“ rađaju redovno i obilno svake godine, iako malo koja da je ikada kako treba opkopana i pođubrena, a "okresana" nije skoro ni jedna.

Miris, okus i aromu naših domaćih sorti jabuke (crvene i bijele „kanjičke“, „lozike“, šečerke“, „lederice“ itd.), kruške („zimnjače“, „karamuta“, „jeribasme“, „miholjke“, „mednjaće“, „beglije“, „pljuske“ itd.), šljive („požegaće“, „bjelošljive“, „rane“ itd.), trešnje (crvene i bijele „ašlame“, „plutače“, „hrušča“, itd.), teško da će ikada zaboraviti onaj ko ih je u djetinstvu jeo.

Kalendar kalemljenja

Kad je u pitanju kalendar kalemljenja voća u Bosni, zavisno od pojedine regije, on bi otprilike bio sljedeći:

1. trešnje - "ašlame", hrušćevi i višnje - od kraja januara do početka marta,
2. kruške, šljive, kajsije, breskve i mušmule - od početka marta do početka aprila,
3. jabuke - od sredine marta do sredine aprila mjeseca.

Naravno, ovaj „kalendar“ je dat okvirno i isti treba uskladiti s mjesnom klimom i vremenskim prilikama.

Vrste kalemljenja

Kad je u pitanju vrsta kalemljenja, ima ih više načina: pod pup, na konus, na procjep, itd. Za rasadničku proizvodnju je najbolje kalemljenje „pod pup“. Međutim, ako čovjek vrši kalemljenje "za vlastite potrebe" i direktno u voćnjacima, kalemljenje „na procjep“ je najefikasnije. Iako je kalemljenje „na pup“ također efikasno, s obzirom da se radi o "niskom kalemljenju" (10-20 cm od zemlje) i ako se voćka "primi", postoji opasnost da dođe do oštećenja "kalema" od strane životinja i ljudi (prilikom "košenja trave" i sl.).

Tako da je za originalne bosanske uslove i za kalemljenje direktno u voćnjacima, najbolje kalemljenje "na procjep" i to na visini 1-1,5 m podloge od zemlje, tako da su manje šanse da se kalem "pokosi" ili na drugi način ošteti od strane ljudi ili da ga životinje (ovce, krave, konji itd.), slome ili "obrste".

Naravno, svi oni koji ne znaju "kalemiti" voće ili ne mogu naći nikoga ko bi im to uradio, mogu kupiti u rasadnicima ili poljoprivrednim apotekama već okalemljenih voćke. Sad već ponegdje, nije više nemoguće naći u prodaji i domaće autohtone sorte. Naravno, ako nema njih, uzeti one kojih ima, ali se obavezno prije kupovine posavjetovati sa stručnjacima ili s ljudima koji se bave praktičnim voćarstvom.

Ako neko ima namjeru ozbilnije se baviti voćarstvom na nešto većoj površini zemljišta, neka se obavezno prije izbora sorti i vrsti voća obrati stručnoj osobi zaposlenoj u nadležnom kantonalnom ministarstvu poljoprivrede. Ministarstva daju i određene finansijske poticaje za podizanje novih voćnjaka.

Koji god musliman zasadi drvo ili posije neku biljku, pa njihove plodove budu jele ptice, ljudi ili životinje, to će mu se računati kao sadaka, riječi su našeg Poslanika, s.a.w.s., u hadisu koji je zabilježen u Buhariji. Također, postoji i hadis u kome se kaže da ako čovjeka prekinu u sađenju voćke očiti predznaci početka Sudnjeg dana, da bez obzira na to, tu voćku posadi.

Malo ko od nas nema nešto svoje neiskorištene zemlje: dosta ljudi živi na selu i u predgrađu, ili žive u gradu, a imaju vikendicu ili nešto zemlje na selu.

Naravno, ne radi se obično o nekim velikim parcelama (pola duluma, dulum, ili nekoliko duluma zemlje maksimalno) i nije to zemlja „prve klase“, već ponekad i "kojekakve obale" i "krčevine", ali koje se ipak, mogu vrlo dobro iskoristiti za voćnjake.

Po jedno ili dva stabla jabuke, kruške, trešnje, šljive, oraha i višnje, može imati svaka porodica. I to je skoro dovoljno da ta porodica ima svoje voće za zimnicu i da ne mora kupovati nezdravo „uvozno“ voće.

Najbolje je voće saditi u jesen (u 10-11 mjesecu, nakon što "list opadne"). Ko nije stigao u jesen, onda ni sada (u februaru) nije kasno, ali najkasnije u mjesecu aprilu, jer krajem aprila i počekom maja, počinje "vegetacija" voća, voće počinje "pupati", tako da su šanse da se voćka posađena u kasno proljeće "primi", znatno manje. I ako se "primi" voćka, zna dugo "bolovati". Međutim, ako posadite voćku u jesen ili u rano proljeće (pod uslovom da ne sadite u smrznutu zemlju i da voćka nije oštećena), šanse da se voćka primi su najmanje 90%.

Prilikom sadnje voća iskopati jamu dubljine nekih pola metra i širine 40x40 centimetara. Voćku prije sadnje  "okresati", tako da na deblu ne ostane ni jedna grana ili grančica, potkresati korijen, a naročito odstraniti sve oštećene dijelove korijenja. Prije sadnje u jamu (ukoliko nema stajskog đubriva), nasuti crne površinske zemlje, odnosno „vraćati“ zemlju u jamu na način, da onu zemlju koju smo prvu iskopali, nanosimo na dno jame i oko žila voćke. Oko korijenja voćke, nasipati sitnu zemlju, a ne krupne busenove. Korijen voćke ne stavljati previše duboko, već na dubini od maksimalno 30 cm. Nakon sadnje zemlju oko voćke malo ugaziti.

27.03.2011.

Domaćim bijelim lukom (češnjakom) protiv bolesti modernog doba

AdLINK Internet Media AG

Domaćim češnjakom protiv bolesti modernog doba

                    Bijeli luk (češnjak)

Nekad davno koristili su ga u borbi protiv Crne smrti, no njegova vrijednost nije se smanjila ni do danas. Štoviše, liječnici bijeli luk preporučuju kao sredstvo za sprečavanje srčanih bolesti modernog doba.

Naime, najnovija su istraživanja Sveučilišta Adelaide pokazala da samo 12 sedmica tretmana s tabletama bijelog luka rezultira značajnim poboljšanjima kod problema s krvnim pritiskom, čime se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara. Time je utvrđeno da ljudi koji imaju problema s visokim krvnim pritiskom mogu kontrolirati svoje stanje dodavanjem bijelog luka konvencionalnim lijekovima.

- Ne morate pojesti cijelu glavicu bijelog luka, no uzimanje bijelog luka u tabletama može rezultirati poboljšanjem - navode australski naučnici koji su proveli studiju.

- Mnogi danas uzimaju lijekove zbog problema s visokim krvnim pritiskom koji je nemoguće kontrolisati. No, kada smo im dali dodatak prehrani od bijelog luka, otkrili smo kako se sistemski pritisak snižava - objasnila je dr. Karin Ried koja je vodila studiju objavljenu u medicinskom časopisu Maturitas.

Procjenjuje se da samo u Velikoj Britaniji 16 miliona ljudi ima visoki krvni pritisak, što uključuje i one koji ne znaju da ga imaju od čega dnevno 350 završi pod liječničkom intervencijom zbog srčanog ili moždanog udara.

27.03.2011.

Virusi izazivaju mnoge bolesti pčela

  Virusi su veoma jednostavni a razmnožavanje virusa vezano je za živu ćeliju te do danas nisu dovoljno istraženi. Za istraživanje virusa je potrebna skupa tehnika i specijalizrani laboratorij. Virusi izazivaju više bolesti pčela od kojih su najpoznatije mješinasto leglo i pčelinja paraliza.

Mješinasto leglo je zarazna bolest zatvorenog legla. Pred zatvaranje ćelija se zarazi, a larva ugiba kada ona bude zatvorena. Poklopci ćelija su malo ulegnuti. Tijelo uginule larve napunjeno je vodnjikavom, zrnastom tečnošću. Ako larvu izvadimo iz ćelije, saće izgleda kao da je smješteno u nekoj mješinici.
Ova bolest se kod nas rijetko javlja. Lako se suzbija i primjenjuju se iste mjere kao i kod evropske truleži.
Paraliza pčela je zarazna bolest odraslih pčela. Ova bolest pojavljuje se kada pčelama nedostaje bjelančevinaste hrane, a postoji obilna paša nektara. Na pojavu bolesti utiče velika vrućina u košnici, slaba ventilacija i nedostatak vode za pčele. Zato se bolest najčešće javlja u suho godišnje doba.

Virusi izazivaju više bolesti pčela

   Znaci bolesti Na pčelinjaku obično oboli nekoliko društava. Bolesne pčele su slabe, sjajnocrne (otpadnu im dlačice sa tijela) i dršću krilima.
Liječenje U vrijeme obilne nektarne paše potrebno je pčelinjem društvu obezbjediti dovoljno cvijetnog praha. Ako ga nema u prirodi, dodaje se pčelama bjelančevinasta hrana. Za vrijeme vrućih ljetnjih dana košnice ne smiju biti izložene na suncu, a leta treba otvoriti i omogućiti pčelama dobru ventilaciju. Istovremeno, pčelama treba osigurati dovoljnu količinu vode.
   U posljednje vrijeme prilikom suzbijanja ove bolesti, dobri rezultati se postižu prihranjivanjem pčela uz dodatak 1 - 2 gr modre galice na 1 litar šećernog sirupa.
17.03.2011.

AKO NE UMIJEŠ DA PRIMIŠ ŠALU NEMOJ DA SE BAVIŠ ZEMLJORADNJOM!!!

17.03.2011.

Nova Valtra ANT gleda u budućnost


Nova Valtra ANT gleda u budućnost

Valtra na svoju 60. godišnjica vizualizira budućnost predstavljajući koncept stroja: ANT (mravi).

ANT je igra riječi, slovima A, N, T i S predstavljaju stvarne serije Valtra modela. Mrav se percipira kao društveni insekt, jak u odnosu na svoju veličinu, stoga značajke mrava također se mogu primijetiti u samom konceptu.
Uskoro će biti oko devet milijardi ljudi koji žive na zemlji, dok će prostor na raspolaganju za ratarske kulture biti manji nego danas. Poljoprivrednici će morati posjedovati naprednu tehnologiju za prehranu ovoliko široke populacije te će proizvoditi i energiju uz dodatak hrani. ANT koncept će nastojati odgovoriti na ove buduće izazove, ali uz poštovanje Valtra tradicije. To je dinamičan, prijateljski, prilagodljiv, inteligentan, okretan koncept u odnosu na njegovu moć.
ANT je modularno rješenje. Sastoji se od dva osnovna modula: vojnik, sa snagom oko 100 kW, i radnik, sa snagom od 200 kW. Mogu djelovati zajedno ili pojedinačno. Za nadzorne poslove postoji kontrolni sustav koji može biti postavljen na njihova oba računala. Kod izvođenja teškog rada zahtijevaju sudjelovanje rukovatelja, moduli mogu biti isprepleteni odnosno stražnje kotače prilagođene za uske staze, dok su prednji kotači na istom nivou i isprepleteni. Kada djeluju zajedno formira se kraljica (matica) koja razvija maksimalnu snagu od 400kW.
Kabina je kapsula koja se može priključiti na oba osnovna modula. Također se može rotirati i postavljeni na prednju, stražnju stranu ili na sam vrh osnovnih modula. Kabina može biti spuštena za siguran pristup, iz razloga jer se većina traktorskih nesreća dogodi prilikom ulaska i izlaska iz kabine.
Operatersko sučelje je jednostavno te je moguće većinu naredbi izvršiti putem govora. Informacije koje su važne za zadatak prikazane su pomoću HUD (heads up display –a) na prozoru kabine. Stroj ima odlične komunikacijske sposobnosti. Kompozitna struktura iz kabine je sigurna, i imat ćete neograničen pogled u svim smjerovima. Tradicionalna Valtra značajka TwinTrac je razvijena do maksimuma, mravi ne razlikuju pojam prednje od stražnjeg te je tako i postavljen čitavi koncept.

Motor i gorivo na zahtjev

Energetske tehnologije učinit će velike skokove tijekom sljedećih desetljeća. Prijenos će biti elektronički i struja će se proizvodit na različite načine: kroz učinkovitu bateriju, gorivne ćelije i turbo generatore, ili putem visoko učinkovitog motora s unutarnjim izgaranjem koji se može pokretati putem bioplina ili biodizela proizvedenog na farmama. Izmjena goriva će imati potencijal da bude promijenjena na modularan način ako na to ukaže potreba.
Kotači će biti postavljeni na kraju osovine koja se također koristi za aktivni ovjes i prilagodbu za tlo, kao i za podizanje i spuštanje oruđa iz tla i obratno. Minimalni razmak je dizajniran za vožnju po cesti, pružajući najveću moguću stabilnost. Kotači su pametni, i njihova širina, ili veličina kontaktne površine, može se podesiti kako bi se izbjeglo sabijanje tla. ANT će ispitati sastav tla te automatski optimizirati svoj trag u kontaktu s tlom. Međutim, površina kotača će biti optimizirana za vožnju po cesti u uskom položaju.

Radnik mrav bez posade

Radnik operira na 200 kW te će moći obavljati zadatke bez nadzora. Zadani vojnik je opremljen sa kabinom, te će izvršiti sve zadatke na farmi. Stoga je opremljen sa vodilicama kao leđnom jezgrom, gdje se različite vrste oruđa mogu pričvrstiti. Također će biti lakše dobiti pristup na niska i uska mjesta sa strojem, zahvaljujući njegovoj sposobnosti da ‘napraviti kniks’ odnosno da ‘klekne’. Većinu oruđa će pokretati električni motori i pogoni, nešto i tradicionalna hidraulika.
Strukturni okvir je nadograđen na vodilicu koja ide od naprijed prema natrag. Kabina i opreme za rad mogu biti fiksne na ovoj vodilici.
ANT koncept je izgrađen na skali od 1:5 i izvršen od strane Lighthaus iz Gothenburg zajedno s Valtra osobnim razvojem proizvoda. Premijerni primjerak bio je sklopljen na Valtra 60. obljetnicu. Konceptni model biti će prikazan u toku 2011 u sklopu izložbe poljoprivrednih strojeva i pomagala, uključujući i Agritechnica SIMA.

Fotogalerija:

17.03.2011.

NEW HOLLAND NH2™ – traktor na vodik

Sa NH2™ traktorom, i budućim New Holland strojevima pogonjenim vodikom kao gorivom, farmeri će biti u mogućnosti izvesti sve operacije na njihovim farmama na temelju vodika koje sami proizvode. Energetski neovisna farma.

UVOD U BUDUĆNOST, JOŠ JEDNOM.

Još od davnina, New Holland karakterizira želja za stalnim napretkom kako bi svojim klijentima što više olakšali poslovanje kroz niz novih inovacija i cijenovnu dostupnost svojih proizvoda vodeći se jednostavnom životnom filozofijom – dobiti više za manje uloženo. Takav pionirski duh je uvijek bio vodilja u pronalaženju najboljih rješenja za naše korisnike, omogućivši im da uvijek budu produktivni unatoč stalnim promjenama u našoj okolini. Stalno rastuća ekološka problematika i njezina uska povezanost sa poljoprivrednim poslovanjem, te nesigurna raspoloživost i cijena fosilnih goriva, bila je osnova da se pokrene inicijativa za razvoj projekta „Clean Energy Leader”. Projekt koji je od našeg brand-a stvorio najdublju predanost u razvoju proizvoda na bio goriva. Mi krećemo i dalje u budućnost: farme budućnosti, budućnost naših kupaca

ENERGETSKI NEOVISNE FARME.
BUDUĆNOST NA DOHVAT RUKE.

Trenutna situacija.
Gorivo i energija predstavljaju velik trošak poljoprivrednim, gospodarstvima. Sva ta gospodarstva su u većini raštrkana, usljed čega i doprema goriva povećava troškove poslovanja.

Što je potrebno učiniti?
Farmeri trebaju smanjiti rizik i troškove što je moguće više. Oni trebaju stabilnost i neovisnost za bolju kontrolu vlastitog poslovanja.

Što farmeri posjeduju?
Farmeri normalno posjeduju dovoljno slobodnog prostora i veliku količinu resursa koji se mogu iskoristiti za proizvodnju energije.

Rješenje New Holland-a
Energetski neovisne farme je novi pristup gdje bi farmeri bili u mogućnosti proizvoditi vlastitu energiju za pogon vlastite farme i poljoprivredne opreme. Sve to bilo bi moguće koristeći se vodikom, kao gorivom budućnosti čija bi 100% proizvodnja bilo moguća iz obnovljivih izvora koju
17.03.2011.

"Jaffa" povlači proizvode sa tržišta Slovenije i Hrvatske, nadamo se i iz BIH

Konditorska kompanija "Jaffa" iz Crvenke povući će sve proizvode u spornoj kartonskoj ambalaži sa tržišta Slovenije i Hrvatske.
U saopštenju ove kompanije navodi se da je odluka donesena da bi bila spriječena bilo kakva sumnja u vezi sa visokim kvalitetom proizvoda kompanije "Jaffa".

Krajem februara u Sloveniji i Crnoj Gori iz prodaje je povučen "jaffa keks" koji proizvodi konditorska fabrika iz Crvenke, jer je utvrđeno da kartonska ambalaža sadrži materije opasne za zdravlje.

U Kompaniji "Jaffa" ističu da su se nalazi koji su pokazivali povećan stepen benzofenona i 4-metilbenzofenona odnosili isključivo na štampu spoljnog dijela ambalaže i da nisu mogli da ugroze sam proizvod.

"Tvrdnje da te materije teoretski mogu da prođu kroz dodatnu zaštitnu foliju u kojoj se nalaze proizvodi nisu dokazane i nemaju značaj jer se sporna materija nalazi samo na spoljnom dijelu kartonske ambalaže", precizira se u saopštenju.
16.03.2011.

Kako jesti voće

Svi mi mislimo da jesti voće znači samo kupovinu voća, rezanje na kriške i stavljanje u usta. To nije tako jednostavno.

Važno je da znate i kako i kada se jede voće.

Koji je ispravan način da se jede voće?  
To najprije znači da se voće ne treba jesti poslije obroka! Voće treba jesti na prazan stomak.

Jedenje voće igra glavnu ulogu u detoksifikaciji vašeg organizma, kojeg snadbijeva sa velikom količinom energije za mršavljenje i za druge životne aktivnosti.

ImagePlodovi voća su najvažnija hrana
Recimo da pojedete dvije kriške hljeba, a zatim krišku voća. Komad voća je spreman da prođe ravno kroz želudac u crijeva, ali ga hljeb spriječava u tome.

U međuvremenu, cio obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu. Beznačajna količina voća dolazi u kontakt sa hranom u želucu, pospješuje probavu i sokove, pa cijela masa takve hrane počinje da se kvari.

Jedite voće na prazan stomak, i to prije obroka!
Čuli ste kako se ljudi žale: Podrigujem svaki put kada jedem lubenice i nadima mi se stomak. Kad pojedem banane imam osećaj da pod hitno moram da odem u toalet, itd. To se neće desiti ako pojedete voće na prazan stomak. Voće pomiješano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi gasove. Dakle, vi se zato nadimate!

To se ne događa sa nekim plodovima, kao što su, na primjer, narandže i limuni, jer su oni kiseli, pa u našem tijelu sve voće postaje alkalno, u skladu sa istraživanjem dr. Herberta Šeltona, koji se bavio ovim problemima. Ako jedete voće na ispravan način, moći ćete da steknete svu tajnu ljepote, dugovječnosti, zdravlja, energije, sreće i normalnu težinu.

Ako hoćete da pijete voćni sok - pijte samo sok od svježeg voća, a ne koncentrat sokova iz konzervi. Nemojte piti zagrijan sok. Nemojte jesti ni kuhano voće, jer tada uopšte ne dobijate njegove hranljive materije. Dobijate samo - ukus. Kuhanje uništi sve vitamine.

Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje sokova. Ako hoćete da pijete voćni sok, pijte ga sporo - gutljaj po gutljaj, jer morate da ga pomiješate sa pljuvačkom prije gutanja. Svakog trećeg dana možete jesti voće da bi brzo očistili svoje tijelo od toksina. Ako jedete samo voće i pijete voćni sok tri dana i sami ćete se iznenaditi da će vam vaši prijatelji kazati da izgledate veoma osvježeni!

Pijenje hladne vode nakon obroka = rak!
Možete li da povjerujete u to? Da, to se odnosi na one koji vole da popiju hladnu vodu, a odnosi se i na vas. Lijepo je imati i popiti hladno piće nakon obroka, ali hladna voda će očvrsnuti masne stvari koje ste upravo konzumirali, što će usporiti varenje. Kada te 'naslage' reaguju sa kiselinom, one će se razbiti i apsorbovati se u crijevima brže nego čvrsta hrana i nataložit će se duž crijeva. Vrlo brzo, ovo će se pretvoriti u masti i dovesti do raka. Najbolje je piti toplu supu ili toplu vodu nakon obroka.

16.03.2011.

Vrijednosti pH mješavina pesticida

Zbog proširenja spektra djelovanja, uštede u vremenu, ekonomskih i drugih razloga, sve više se koriste smješe sredstava za zaštitu bilja i prihranjivanje, koje se mješaju neposredno pre primjene. Sve više se teži istovremenoj primjeni insekticida i fungicida u tank- miksu kad god je to potrebno i kad god je to moguće.

prskalice1


Međutim, izbor komponenata za tank- miks malo je proučen i predstavlja veliki rizik pri primjeni. Dodatni rizik predstavlja i kvalitet vode za tretiranje koji može biti limitirajući faktor pri zajedničkoj primjeni pesticida.

Mnogi pesticidi su nestabili u alkalnoj sredini, a potpuno stabilni u slabo kiseloj. Visok pH često prouzrokuje ubrzano razlaganje i smanjenje perzistentnosti preparata. Takođe, na primjer, za mješanje preparata na bazi mankozeba, ograničavajući faktor je pH i ove preparate ne treba mješati sa insekticidima kisele reakcije. Fišel je ispitivao uticaj pH na stabilnost pesticida, konstatovano je da je vreme poluraspada za kaptan 8 časova pri pH 7, a 2 minuta pri pH 9. Generalno, voda koja se koristi za pripremu radnih tečnosti, trebalo bi da ima pH 4-6.

Često prospekti o primjeni preparata, kao  i uputstva i deklaracije, sadrže nepotpune informacije o mogućnostima mješanja preparata. U tehničkoj dokumentaciji o aktivnoj materiji se nalaze preporuke o mješanju, ali se za neposrednog proizvođača svode na zabranu mješanja sa „kiselim“ ili „alkalnim“ preparatima, što je nedovoljno precizno, te poljoprivredni proizvođači ne mogu koristiti određene mogućnosti.

16.03.2011.

Prskalice, pravilna priprema je ušteda!

Osnovni problem u primjeni pesticida je taj što savremene pesticide primenjujemo korišćenjem neodgovarajuće tehnike – prskalica - za primjenu pesticida. Procentualno gledajući, skoro 80% prskalica kod farmera nema odgovarajuća tehnička rješenja za kvalitetnu primjenu pesticida. To podrazumeva tehničku opremljenost korišćenih uređaja, i ispravnost uređaja.
Zaštita bilja svakako je jedna od važnijih mjera u održanju biljne proizvodnje, kako u pogledu dostignutog nivoa proizvodnje, tako i s aspekta zaštite i očuvanja okoline. Zbog toga je važno da svaki rukovalac prskalicom zna pravilno da rukuje s istom, jer će samo na taj način moći pravilno da obavi potrebne tretmane. Obavljajući pravilno sve neophodne tretmane moguće je ostvariti i određene uštede, koje nisu zanemarljive. Zato je potrebno podsjetiti se nekih tehničkih detalja koji će omogućiti da kvalitetno sprovedemo mjere zaštite. Kvalitet izvođenja zaštite bilja zavisi od više faktora a to su:

1.Tehnički

 

Radni pritisak prkalice,

Vrsta (konstrukcione karakteristike) rasprskivača – dizne,

Veličina otvora rasprskivača – dizne,

Brzina kretanja prskalice !!!

 

2. Zemljišni:

 

Veličina strukturnih agregata zemljišta,

Pokrivenost površine biljnim materijalom (korovom),

Brojnost štetnika.

 

3. Klimatski faktori

 

Brzina vetra,

Temperatura vazduha,

Relativna vlaga vazduha.

14.03.2011.

RAZLOG VIŠE DA SE INTENZIVNIJE BAVIMO POLJOPRIVREDOM

Skok cijena osnovnih prehrambenih proizvoda širom svijeta povećava rizik od nove prehrambene krize poput one koja je pogodila zemlje u razvoju 2007. i 2008. godine, upozorio je danas direktor Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) Žak Dijuf. Nagli skok cijena nafte i nedavni brzi pad svjetskih zaliha žitarica povećavaju mogućnost nove krize u snabdijevanju hranom, rekao je on tokom posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

“Visoke cijene izazivaju zabrinutost, a i zalihe se brzo smanjuju…Godinama smo upozoravali da nam je potrebna veća produktivnost i ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju”, dodao je on.

Objavljeni FAO-ov indeks cijena hrane za februar zabilježio je rekordno prosječno poskupljenje u odnosu na januar od 2,2 odsto.

14.03.2011.

PROLJETNI RADOVI U VOĆNJAKU

Voćari i vinogradari u martu podižu matičnjake vegetativnih i generativnih podloga, rastila i zasade voćnjaka.

Završava se rezidba jabučastih i koštičavih voćnih vrsta. Suzbijaju se korovi u voćnjacima i obavlja međuredna obrada oranjem. To je veoma važan posao jer vegetacija uveliko kreće i teba se pobrinuti da korov bude blagovremeno uništen kako ne bi korisnim biljkama trošio dragocjenu hranu. Obavlja se skraćivanje okulanata u rastilu, te podmlađivanje i prekalemljavanje voćaka. Orezuju se kupine i maline i izvodi plavo prskanje breskve i kajsije. U rasadniku i voćnjacima obavlja se prihranjivanje. Posađene sadnice se prekraćuju.

U vinogradu se utvrđuje broj izmrzlih okaca. Kalemi se na zrelo. Obavlja se stratifikacija kalemova i sade se kalemovi vinove loze. Ogrću se mladi čokoti i uklanjaju površinske žile. Stajnjak i mineralna azotna đubriva rasturaju se po vinogradu. Vrši se rezidba vinograda na zrelo. Treba skinuti staru koru sa čokota. Obavlja se duboka obrada zemljišta u redovima i između njih. Popunjavaju se prazna mjesta u vinogradu.

13.03.2011.

Viseći vrtovi

Urbana poljoprivreda nije više pokret i zanimacija dokone čaršijske raje, već je postao važna privredna djelatnost

U biznis su se uključili agronomi, industrijski dizajneri, dizajneri parkova i vrtova, arhitekti, industrija, urbani planeri, futuristi i svako ko je imao šta da ponudi. Stvorene su nove tehike uzgoja povrća, voća i začina. Dizajnirana je nova oprema i poluproizvodi.

Potrošači su prepoznali mogućnost da na ovaj način sami proizvedu hranu zeljenog kvaliteta, a estete i dizajneri su spoznali da  stablo paradajza, bokor jagoda, stručak persuna, patuljaste voćke i jos mnogi drugog voća i povrća mogu biti ukras enterijera i eksterijera jednako vrijedan kao mirisne ruže, ljubičice i hadžibezi.

Na krovovima zgrada niču povrtnjaci, plastenici pa i pčelinjaci. Vrt Bjele kuće je postao povrtnjak i pčelinjak.  Velebne parkove kraljevskih rezidencije i predsjedničke palače oprašuju pčelice, koje su nekada bile protjerane iz tih prostora. Skoro svaka povrtlarska kultura se može uzagajati u kontejnerima ili u visećim vrtovima.

Preko interneta se od rasadničara može naručiti sjeme začina upakovano zajedno sa supstratom u organiskoj saksiji - od kartona. Dovoljno je otpakovati saksiju, posjati sjemenke u već pripremljeni supstrat i začine uzgajati u kuhinjama.

Paradajz je postao omiljenji ukras u visećim saksijama na balkonima  i tendama.  Destak divljih jagoda posađenih u cijevi mogu da zamirišu balkon i avliju. Stalni porast cjjena hrane doprinosi da ovakav uzgoj povrća postigne i ekonomsku opravdanost. Desetak  kilograma ranog krompira i luka, proizvedenih u saksija, mogu uštedjeti znatna srestva u porodičnim budžetima.

Ko ima praznih saksija i prostora u avlija trebao bi pokušati uzgajati voće i povrće i na ovaj način.

13.03.2011.

U godinu dana površina GMO nasada se povećala za 10 posto

Studija objavljena u Brazilu pokazala je da se u godinu dana površina nasada na kojima se sadi genetski modificirana hrana povećao za 10 posto. SAD je ostao najveći proizvođač GMO hrane u svijetu. U 29 zemalja svijeta GMO nasadi zauzimaju 148 milijuna hektara koje obrađuje 15 milijuna  poljoprivrednika. U SAD se nalazi gotovo polovica od tih nasada, odnosno 67 milijuna hektara. Brazil je drugi najveći proizvođač sa površinom od 25 milijuna hektara, piše Index.hr.

Predstavnik brazilske organizacije ISAAA, koja je napravila studiju, Anderson Galvao je rekao da zemlje Latinske Amerike ubrzano šire svoje nasade GMO hrane te su ih udvostručili u posljednjih 20 godina. Pristaše sađenja GMO zrna kažu da se ona mnogo bolje nose sa bolestima i insektima te da je produktivnost veća.

Borci protiv takvih nasada strahuju da će se "kontaminirati" i usjevi koji nisu zasađeni GMO zrnom, a nepoznato je i kakve će na duži rok biti posljedice za hranidbeni lanac i okoliš.

12.03.2011.

NAPRAVITE SIR BEZ IČIJE POMOĆI

Domaći sir

Iskoristite kućne namirnice i napravite domaći i svježi sir.
Trebat ćete šoljicu mlijeka, so i dvije kašičice octa. Zakuhajte šoljicu mlijeka sa konstantnim miješanjem da mlijeko ne zagori. Kad mlijeko zavrije isključite plamenik ili ploču ako je imate, no posudu u kojoj se mlijeko kuhalo ostavite. Dodajte 2 kašičice octa i gledajte kako se mlijeko pretvara u skute i sirutku. Dobro promješajte i ostavite da stoji 5 do 10 minuta. Odvojite skute od sirutke kroz gazu ili propusnu maramu. Istisnite što više tekućine možete iz sirnog pripravka. Stavite kratko sir na hlađenje i uživajte u domaćem siru. Slobodno možete dodati malo soli ako želite.
12.03.2011.

PUT ŠIRENJA BOLESTI PŠENICE Ug99

12.03.2011.

UG99 nova bolest pšenice?

Stručnjaci iz svijeta upozoravaju da se širi nova vrsta stare bolesti pšenice poznate pod nazivom “hrđa stabljike” (“stem rust”) koja može da zarazi usjev pšenice za samo nekoliko sati - zato što čitave oblake njenih nevidljivih spora vjetar lako prenosi na razdaljinu od više stotina kilometara.

Ovo gljivično oboljenje pšenice moglo bi da uništi ljetinu u mnogim zemljama i da dovede do pojave gladi i socijalnih pobuna u regionu Afrike i centralne Azije.

Ova nova bolest je stručnjacima poznata pod oznakom Ug99 (pojavila se u Ugandi 1999-te godine) odakle se preko Afrike prenjela u Iran i širi se dalje na prostore Pakistana, Indije i Bangladeša - koji zajedno proizvode oko 15% svjetske pšenice. Gljivično oboljenje Ug99 napada cijelu stabljiku biljke (nadzemni dio) i može da je uništi za samo nekoliko dana. Štete usjevima pšenice u Ugandi i Keniji od ove bolesti idu na preko 80%.

Stara vrsta ove bolesti iskorienjena je je tokom šezdesetih godina prošlog vjeka uvođenjem novih sorti pšenice koje su otporne na ovu pljesan. Ovu staru vrstu bolesti je, inače, proizvela američka armija u sklopu programa biološkog oružja.

Izvjesno je da će se Ug99 proširiti na prostore Evrope, sjeverne i južne Amerike i Australije pa su naučnici sada u trci sa vremenom – da proizvedu i distribuiraju sjeme nove vrste pšenice koja je otporna na Ug99. Poseban problem su zemlje u razvoju gde je između 80% i 90% postojećih sorti pšenice podložno ovoj bolesti.

11.03.2011.

ŠANSA ZA BH POLJOPRIVREDU

Misija Švicarskog programa za promociju uvoza (SIPPO), koji djeluje pod okriljem Državnog sekretarijata za ekonomska pitanja Švicarske (SECO), boravila je od 6. do 11. marta u Bosni i Hercegovini. Cilj posjete je bilo razmatranje mogućnosti unapređenja izvoza svježeg voća i povrća iz BiH u Europsku uniju i Švicarsku.

S tim u vezi vođeni su razgovori s predstavnicima Vanjskotrgovinske komore BiH/Agencije za promociju izvoza BiH i predstavnicima firmi iz cijele BiH.

Tom prilikom najavljeno je učešće deset firmi iz BiH na sajmu Fruit Logistica 2012. Inače, Fruit Logistica je jedan od najvećih poljoprivrednih sajmova u svijetu, koji svake godine u Berlinu okuplja oko 2.000 izlagača iz više od 80 zemalja i više od 50.000 posjetilaca.

Zahvaljujući podršci SIPPO-a priliku da se na zajedničkom štandu predstave imalo je i pet proizvođača iz BiH: Poljoprivredna zadruga "PMG-VIP“ (Gradačac), OPZ "Voće i Povrće Krajine“ (Laktaši), "Unaplod“ d.o.o. (Bosanska Dubica), "Maočanka“ d.o.o. (Brčko Distrikt BiH) i "Agroimpex“ d.o.o. (Banja Luka), saopćeno je iz Ambasade Švicarske u BiH.

10.03.2011.

BiH proizvodi tek četvrtinu hrane, ostalo uvozimo

Bosna i Hercegovina domaćom proizvodnjom zadovoljava tek 25 odsto svojih potreba za hranom, dok sve ostalo uvozi, na šta se godišnje troši između 500 miliona i milijardu maraka, podaci su Udruženja za ekonomski razvoj “Nerda” iz Zvornika. Slaviša Stajković, menadžer za projektno planiranje u ovom udruženju, istakao je da su ovi podaci poražavajući, posebno ako se uzme u obzir to da se u velikoj mjeri uvozi roba koje BiH ima u izobilju.

“Jedan od apsurda jeste da zemlja bogata poljoprivrednim resursima, kakva je BiH, ne može da proizvede dovoljno hrane za vlastite potrebe. Tako, na primjer, samo na uvoz flaširane vode iz BiH godišnje ode 100 miliona KM, iako je ovo zemlja prirode i zdravih resursa”, istakao je Stajković.

On je dodao da BiH ima niz proizvoda sa čijom proizvodnjom može da bude veoma konkurentna, a to je mlijeko, proizvodnja mesa, voće i povrće i slično.

Stojan Marinković, predsjednik Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH, poručio je da je poznato da se funkcioneri u BiH bore jedino za svoje fotelje, a ne za poljoprivrednike. Ukoliko neko nešto ubrzo ne poduzme da zaštiti domaću proizvodnju, dodao je, “poljoprivrednici će se naći na koljenima”.

“Naravno da BiH proizvodnjom hrane zadovoljava tek četvrtinu potreba, iako imamo prirodne resurse za kompletnu poljoprivrednu proizvodnju, zato što nikoga nije briga što domaći proizvodi propadaju. Najveći problem je što mi uvozimo sve i svašta i što su kontrole vrlo slabe”, kazao je Marinković.

On je dodao da je najevidentniji prekomjerni uvoz mesa i mesnih prerađevina sumnjivog kvaliteta i to iz Argentine i Brazila, koje u BiH stižu preko Crne Gore i Makedonije.

Prema njegovim riječima, pooštravanjem kontrole na državnim granicama i uvođenjem vancarinskih barijera u skladu sa sporazumom CEFTA, donekle bi se stalo ukraj prekomjernom uvozu.

Veselin Poljašević, predsjednik Vanjskonotrgovinske komore BiH, smatra da ne postoje tačni podaci koliko BiH može “samu sebe ishraniti”, ali da ne vjeruje da je to čak ni četvrtina.

“Ako smo se već opredijelili da poljoprivreda bude naša strateška grana, onda bismo morali strategijom i odrediti šta je to konkretno. Kada je u pitanju mala proizvodnja hrane, problem seže od imovinsko-pravnih odnosa, do usitnjenosti posjeda pa da toga da su naši domaći proizvodi nekonkurentni, pa u ’sudaru’ sa velikim proizvođačima nemaju nikakvu šansu”, istakao je Poljašević.

On je kazao da iskustvo drugih zemalja govori da konkurentnost domaćih proizvoda bez državne pomoći i podsticaja jednostavno nije moguće postići.

09.03.2011.

Eko poljoprivredom do udvostručenja proizvodnje

Mnogi farmeri u zemljama u razvoju mogli bi da udvostruče proizvodnju hrane u roku od jedne decenije ukoliko bi se okrenuli ekološkoj poljoprivredi, umjesto što koriste vještačka đubriva i pesticide, ocijenili su stručnjaci Ujedinjenih nacija u izvještaju objavljenom u utorak. Biljke hvatačice insekata, ili one koje ih odbijaju svojim mirisom, kakve se već koriste među usjevima u Keniji i Bangladešu, upotreba pataka koje tamane korov na poljima riže, primjena prirodnog komposta ili visoke nadstrešnice od drveća kao hlada za zasade kafe su primjeri eko-agrara.

Poduzimanjem tih i drugih mjera mogla bi se povećati proizvodnja hrane za sve veću svjetsku populaciju, koja ove godine dostiže sedam milijardi, a do 2050. će da naraste na devet milijardi.

Osim što bi se primjenom "agroekologije" izbjegao skupi, industrijski model poljoprivrede, koji je zavisan od nafte, produkcija hrane bi bila otpornija i na djelovanje klimatskih promjena - suša, preobilnih kiša ili podizanja nivoa mora zbog kojeg je slatka voda u blizini nekih obala već postala suviše slana da bi se koristila za navodnjavanje.

Projekti eko-poljoprivrede u 57 zemalja su u prosjeku rezultirali povećanjem prinosa za 80 posto, a skorašnji ovakvi projekti u 20 zemalja Afrike su doveli do dupliranja prinosa u roku od tri do deset godina, izjavio je Olivier de Schuter, specijalni izvjestilac UN-a za pravo na hranu, napominjući da bi ta iskustva trebalo da se primjene i drugdje jer je na duže staze eko poljoprivreda efikasnija od konvencionalne.

De Schuter je ocijenio da bi korist od eko-poljoprivrede mogla da bude najveća baš tamo gdje se dosad najmanje ulagalo u agrar - u zemljama podsaharske Afrike kao i nekim južnoameričkim i azijskim državama. Potrebna su i istraživanja u ovoj oblasti, bolja obuka kadrova i primjena lokalnih znanja. U Indoneziji, Vijetnamu i Bangladešu je organizovanje škole za poljoprivrednike dovelo do smanjenja primjene insekticida za između 35 i 92 posto.

De Schuter je napomenuo da bi trebalo uvesti i veću raznolikost u proizvodnji hrane, bez pretjeranog oslanjanja na pšenicu, kukuruz i rižu, što je danas slučaj.

Kuba je u skorije vrijeme pokazala da je napredak agrara moguć i bez oslanjanja na industrijski model poljoprivrede. Poslije propasti Sovjetskog Saveza, Kubanci su ostali bez isporuke jeftinih pesticida i đubriva, ali je nakon početnog smanjenja proizvodnje tokom 1990-ih, tamošnji agrar ostvario napredak primjenom ekološki prihvatljivijih metoda.

01.03.2011.

PRIPREMA I SADNJA SADNICA

  	KOPANJE RUPA ZA SADNJU
 
  KOPANJE RUPA ZA SADNJU MOŽE SE VRŠITI I TRAKTORSKOM SONDOM ALI NIJE PREPORUČIVO TO 
  RADITI U GLINOVITIM,TEŠKIM I VLAŽNIM ZEMLJIŠTIMA.
  I NAČE KOPANJE RUPA ZA SADNJU POŽELJNO JE OBAVITI 2 – 3 SEDMICE PRIJE SADNJE. 
  UKOLIKO JE BILA POTPUNA PRIPREMA ZEMLJIŠTA  (RIGOLOVANJE,AGROMELIORACIJA,ORANJE,TANJIRANJE) 
  ONDA SE KOPAJU RUPE ŠIRINE 50 cm A DUBINE 40 cm.
  NA STRUKTURNO LOŠIJEM ZEMLJIŠTU I BEZ DOBRE PREDHODNE PRIPREME ZEMLJIŠTA RUPE ZA SADNJU
  MORAJU BITI I ŠIRE I DUBLJE ( NPR. 100 X 60 cm ).
 
  	PRIPREMA ZA SADNJU:
 
  PRIJE SADNJE SADNICE TREBA PONOVO PREGLEDATI,ODSTRANITI POLOMLJENE GRANE I ŽILE.
  OSVJEŽITI REZOVE NA ŽILAMA A PREDUGE ŽILE SKRATITI.
  
  
PRIPREMA KORIJENA SADNICE ZA SADNJU
 

NAKON TOGA KORIJEN POTOPITI U RANIJE PRIPREMLJENU SMJESU VODE,ZEMLJE I GOVEĐE BALEGE. U TOJ SMJESI SADNICE TREBA DA OSTOJE 2-3 SATA, NAKON ČEGA SE PRISTUPA SADNJI.

   SADNJA SADNICA 

  • SADNJA SE OBAVLJA NA SLEDEĆI NAČIN. UKOLIKO JE PRIPREMA ZEMLJIŠTA URAĐENA PO PRAVILIMA ONDA NA DNO JAME SE STAVI POVRŠINSKE RAHLE ZEMLJE U OBLIKU HUMKE, NAKON ČEGA SE KORIJENOV SISTEM DOBRO RASPOREDI.
  • PO ŽILAMA SE PONOVO STAVI RAHLE KVALITETNE ZEMLJE I LAGANO NAGAZI.
  • OSTATAK JAME SE DOPUNI S PREOSTALOM ZEMLJOM VODEĆI RAČUNA DA SPOJNO MJESTO BUDE IZNAD ZEMLJE OD 8 - 10 cm.
  • NA KRAJU SE ZEMLJA LAGANO NAGAZI I SVAKA SADNICA SE ZALIJE SA 10-15 LITARA VODE.
  • AKO PRIPREMA ZEMLJIŠTA NIJE KVALITETNO URAĐENA ONDA SE KOPAJU VEĆE JAME I NA DNO SE STAVI 2-3 LOPATE POLUZGORJELOG STAJNJAKA. STAJNJAK SE PREKRIJE RAHLOM ZEMLJOM U OBLIKU HUMKE. NAKON TOGA PRIPREMLJENA SADNICA SE POSTAVLJA I KORIJEN SE LIJEPO RASPOREDI. NA KORIJEN PONOVO SE STAVI RAHLA ZEMLJA I LAGANO NAGAZI. POSLE OVOGA STAVLJAMO JOŠ 2-3 LOPATE STAJNJAKA ALI NE BLIZU SADNICE VEĆ UZ ZIDOVE JAME . NA KRAJU JAMA SE DOPUNI SA ZEMLJOM A NA VRHU SE STAVI 100 - 150 gr  MINERALNOG NPK GNOJIVA KOJE SE MALO ZATRPA SA ZEMLJOM.
  • SVAKA SE SADNICA ZALIJE SA VODOM.
  •  

 

 Sadnja voćaka se obavlja od jeseni (poslije opadanja lišća) do proljeća, odnosno kretanja vegetacije.

Preporučuje se jesenja sadnja jer ima niz prednosti u odnosu na proljetnu. Voćka zasađena u jesen blagovremeno se priprema za vegetaciju, što joj omogućava dobar porast i razvoj u prvoj godini nakon sadnje. Proljetna sadnja je posebno osjetljiva ako se nakon nje pojave duži sušni periodi, a nije obezbijeđeno navodnjavanje.
           

24.02.2011.

PRIPREMA VRTA ZA SADNJU

Prije nego što se upustite u sadnju ili sijanje u vašem vrtu, načinite plan na kojem ćete zabilježiti vrstu zemljišta, osunčanost, vlagu, vjetrovitost ili zaštićenost pojedinih zona vašeg vrta. Na taj ćete način spriječiti gubitak novca i vremena na uzgajanje kultura koje nisu stvorene po mjeri vašega terena i zato ne uspijevaju. Plan bi trebao obuhvaćati voće, povrće, biljke i ukrasno bilje koje odgovara odlikama terena i zemlje, tablicu željenih kultura i na kraju tablicu voća, povrća i bilja po sezonama. Ono što ćete zasijati ili zasaditi u određeno godišnje doba nalazi se u presjeku tablice. Naravno, nikada se nemojte osloniti isključivo na vremenske okvire za pojedine nasade, već pratite realne klimatske specifičnosti godine.

Povrće sadimo u široko razmaknute redove, tako da je omogućen jednostavan pristup biljkama.Mjesto primjereno za vaš vrt treba biti sunčano, ali i zaštićeno od sunca, plodne i vodopropusne zemlje. U vrtu načinimo grede klasično pravougaonih oblika, ali i okruglih ili trokutastih oblika, veće ili manje, međusobno razmaknute i obrubljene puteljcima, pri tom paziti da je sredina gredice uvijek dostupna za intervencije s prolaza ili puteljka. Prirodnije i dekorativnije će izgledati vrt bez gredica, ali takav je vrt bitno teži za održavanje, a zahtijeva i više znanja, stoga se ne preporučuje početnicima. Povrće sadimo u široko razmaknute redove, tako da je omogućen jednostavan pristup biljkama. U različitim gredicama sadimo različite kulture što omogućuje specifičnu pripremu tla prema potrebama pojedinog bilja, voća ili povrća: đubrenje, navodnjavanje, okopavanje, presađivanje i dr.

Priprema zemlje

Plodna i drenirana zemlja opskrbljena organskim hranivima, relativno bez kamenja i sklona zadržati vlagu je gotovo neophodna za uspješno bavljenje vrtlarenjem. Kiselost ili baznost zemljišta odnosno njegov pH treba biti pogodan za kulture iz vrta. U pravilu je pri vlažnim klimama tlo kiselo (pH ispod 7, 0), dok je za sušu specifično bazno tlo (pH više od 7, 0). Pred sadnju treba analizirati tlo i postepeno prilagođavati pH potrebama kultura, kroz više sezona. Kada su struktura zemljišta, pH i plodnost u skladu, obradite ga i poravnajte da bude glatko. Ostala vam je sadnja/sijanje i održavanje.

Sadnja

Koristeći svoj plan sadnje/sijanja, pripremite sav alat (lopata, grablje, motika, kanta...), sadnice, sjeme i počnite akciju na prethodno dobro pripremljenom zemljištu. Dan prije sadnje zemlju dobro natopite vodom. Stabla, voćke i grmlje sadimo na sjevernoj strani, kao ne bi pravile sjenu biljkama koje vole sunce. Pripremite oznake za svaku kulturu da ne biste morali čekati da biljka iznikne kako biste saznali što se iza svake gredice krije. Zemljište ne treba obrađivati dok je jako mokro. Razmak i dubina sadnje su uvijek kritični, a pametnije je ostaviti veći razmak.

Radovi u vrtu

Vrt je sistem koji zahtijeva konstantno održavanje. Svakoga dana,sedmice , mjeseca moramo poduzeti  mjere i radnje ukoliko želimo privlačan za oči i koristan vrt. Pri tome imajte na pameti da je priroda u konstantnoj promjeni i da se radnje u vrtu prilagođavaju tim promjenama:

  • priprema tla
  • zalijevanje ili navodnjavanje
  • ishrana tla gnojivima
  • malčiranje tla
  • sijanje
  • sadnja
  • okopavanje, provjetravanje, drobljenje gruda, rahljanje, plijevljenje
  • orezivanje voćaka i održavanje
  • odstranjivanje korova, čišćenje, košnja, sakupljanje lišća
  • sprječavanje bolesti i uklanjanje štetnika.

Posao oko održavanja vrta možete sistemski  svoditi na minimum:

  • svaka kultura u vrtu neka bude s nekom namjenom,
  • bilje udružite u grupe jer takvo zahtijeva manje održavanja,
  • tlo oko biljaka prekrijte slamom zbog zadržavanja topline i manje zalijevanja i
  • nemojte obrađivati cijelu površinu vrta - pustite da dio priroda oblikuje sama.

Eko vrt

Ekološki strukturiran vrt je sinergija čovjeka, životinja i bilja koja rezultira prirodnom ravnotežom . Takva poljoprivreda je dio održivog razvoja i ne uzrokuje nestanak biljnih i životinjskih vrsta, a na vaše zadovoljstvo dat će stabilan i visok prinos.


22.02.2011.

PROIZVODNJA I MONTAŽA PLASTENIKA

 Nudimo proizvodnju i profesionalnu montažu plastenika površine od 50m2 pa na dalje, tim inžinjera agronomije pruža profesionalnu pomoć oko montaže, izbora mjesta za plastenik i odabira rentabilne plasteničke prozvodnje. CIJENA 1m2 plastenika je 12,5 KM.

KONTAKT dipl.ing polj. Alić Abdel 061 749-457


Stariji postovi

POLJOPRIVREDA
<< 04/2011 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930

KORISNI LINKOVI

UPEP-Udruzenje za Projektovanje i Edukaciju u Poljoprivredi
U P E P
Udruženje za projektovanje i edukaciju u
poljoprivredi

Kontakt: E-mail: upep@live.com ; Mob.: dipl.ing.poljoprivrede Abdel Alić 061-749-457, 061-355-975, 061-247-495


Ako želite stručnu i profesionalnu pomoć iz oblasti voćarstva, hortikulture, povrtlarstva, stočarstva, ljekobilja, ekologije, bezbjedne i zdrave hrane obratite se na pravo mjesto.

Za Vas radimo:

• Želite sadnice voća i ukrasnog bilja!
• Želite profesionalno hortikulturalno uređenje!
• Želite pokrenuti mali biznis iz poljoprivrede!
• Pomoć u sprovedbi uredbe o kvalitetu mlijeka i smanjenje broja somatskih čelija koje nalaže EU!
• Analiza Vašeg zemljišta!
• Orezivanje voćarskih zasada!
• Povezivanje poljoprivrednih proizvođača sa konzumentima i prerađivačkom industrijom!
• Projektovanje i pravljenje biznis planova iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje!
• Pomoć u certificiranju proizvoda
• Upoznavanje farmera za iskorištavanje sredstava iz fondova EU!
• Zaštita biljaka od različitih nametnika i bolesti!
• Prevencija bolesti zdravlja životinja
• Hortikultura – uređenje zlenih površina
• Praćenje proizvodnje od samog starta do njegovog finaliziranja i plasmana istih
• Prilikom našeg rada garantujemo efikasnost u poboljšanju uvjeta rada svih poljoprivrednih gazdinstava, pod uslovom da se pridržavaju svih uslova i pravila koje im mi predložimo.
• Povećanje standarda farmera i samog kvaliteta njihovih proizvoda
• Uz suradnji sa različitim institucijama omogućavati ćemo certificiranje dobivenih proizvoda!
• Povezujemo organske proizvođaće sa konzumentima koji znaju šta je hrana!
• Eterična ulja i prirodni čajevi za dug život!


* upep@live.com

Brzi test
Da li vaše poljoprivredno gazdinstvo posluje racionalno, kvalitetno i konkurentno?

Odgovorite na pitanja:
-Vodite li matičnu knjigu biljne proizvodnje?
-Vodite li podatke na svojoj farmi?
-Izrađujete li poslovni plan za svaku sezonu?
-Radite li redovno analizu zemljišta?

Ukoliko je Vaš odgovor i na samo jedno od ovih pitanja "ne", Vaša poljoprivredna djelatnost zasigurno nije adekvatna i profitabilna.

Pesticidi-sve što trebate znati
Pesticidi

Skupni naziv za sredstva kojima se suzbijaju štetočine u poljoprivredi, veterini, šumarstvu i javnom zdravstvu. Ime potiče od latinskih riječi pestis -kuga i caedere-ubiti. Preparat je smjesa jedne ili više aktivnih supstanci sa drugim hemijskim supstancama koje omogućavaju njezinu upotrebu na najučinkovitiji način. Aktivna supstanca je ona supstanca u formulaciji sredstava za zaštitu bilja koja je djelotvorna na štetočine. Oblik u kojem se sredstvo nalazi naziva se formulacija.

Podjela prema skupini organizama na koje djeluje

* AFICIDI - lisne uši
* AKARICIDI - grinje
* BAKTERICIDI - bakterije
* FUNGICIDI - gljive
* HERBICIDI - korovi
* ARBORICIDI - drvenesti korovi
* GRAMINICIDI - travnati korovi
* INSEKTICIDI - insekti
* KORVICIDI - štetne ptice ( repelenti )
* LARVICIDI - larve
* LIMACIDI - puževi
* NAMATOCIDI - nematode
* RODENTICIDI - glodari
* RATICIDI - štakori
* VIROCIDI - virusi

Podjela prema obliku djelovanja

* DEPRESIVNO - izazivaju klonulost i zastoj u rastu
* FUMIGANTNO -DISAJNO - djeluju preko organa disanja
* KONTAKTNO - preko dodira sa organizmom
* DIGESTIVNO - preko probavnog sistema
* SISTEMNO - preko sokova biljke ili tjelesne tekućine organizma
* TRANSLOKACIJSKO - djelovanje na sve organe organizma bez obzira na način unošenja
* PERZISTENTNO -produženo vrijeme djelovanja
* REZIDUALNO - djeluje na štetočine određeno razdoblje nakon upotrebe sredstva
* KUMULATIVNO - djelovanje koje postiže učinak tek u određenom vremenskom razdoblju, pošto se nagomila dovoljna količina aktivne supstance u organizmu
* SELEKTIVNO - izborno djelovanje sredstva koje je više otrovno za jedne biljke ili životinske vrste nego za druge
* TOTALNO - djelovanje na sve vrste
* PREVENTIVNO - djeluju preventivno na izvore zaraze
* KURATIVNO - djeluje pošto je došlo do zaraze

Oznake pojedinih formulacija

* EC - koncentrovana emulzija
* SL - vodotopivi koncentrat
* SC - koncentrovana suspenzija
* TK - tekući koncentrat koji se koristi nerazrijeđen
* WP - močivo prašivo za suspenziju
* SP - topivo prašivo
* SG - disperzivna mikrogranula
* MC - mikrokapsularni koncentrat za suspenziju
* K - kristali
* Pa - pasta
* Tpa - tekuća pasta
* P - prašivo za zaprašivanje usjeva
* G - granule
* Psj - prašivo za zaprašivanje sjemena
* M - mamci
* KM - koncentrat za mamac

Emulzija- je smjesa u kojoj su fine kapljjice jedne tekućine raspršene u drugoj (ulje u vodi)

Suspenzija- je disperzivni sistem krutih čestica raspršenih u tekućini. Ima izgled zamućene tekućine

Pokazatelji otrovnosti

Letalna doza - ona količina supstance koja može da izazove smrt

Toleranca - najveća dopuštena količina aktivne supstance koja se smije nalaziti u proizvodu u trenutku stavljanja u promet

Karenca - najkraće razdoblje koje mora proći između upotrebe sredstava za zaštitu bilja i žetve,berbe ili puštanja stoke na ispašu

Fitotoksičnost - oštećenje kulturne biljke nakon upotrebe sredstava za zaštitu

Otrovnost - svojstvo sredstva za zaštitu bilja da uzrokuje oštečenje u organizmu

Doza i koncentracija

Doza - označava količinu aktivne supstance ili formulacije koje se upotrebljava po jedinici površine (l/ha) ili (l/100m2)

Koncentracija - količina aktivne supstance ili sredstva za zaštitu u vodi izražen u %

Mogućnost miješanja - ako nema podataka u uputama proizvođača, preporučuje se pridržavati pravila da se miješaju istovrsne formulacije sredstva za zaštitu bilja

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
20300

Powered by Blogger.ba